U okviru Tezkiretname sinoć je u Zenici održana tribina “Sjećate li se Hasan-ef. Ljevakovića?”
Tribinu su organizovali Muftijstvo zeničko i Medžlis Islamske zajednice Zenica u povodu 110 godina od rođenja Hasan-ef. Ljevakovića, nekadašnjeg glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Zenica.
U okviru tribine su govorili hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, muftija zenički, Hadis-ef. Pašalić, muftija vojni, dr. Ferid-ef. Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i Mustafa-ef. Spahić, nekadašnji profesor u Gazi Husrev-begovoj medresi.
Muftija Dizdarević se tokom obraćanja detaljnije osvrnuo na zatvorski period života efendije Ljevakovića.
– S obzirom na činjenicu da je Hasan-efendija Ljevaković bio alim koji je u periodu socijalizma, tačnije tokom svog cjeloživotnog puta bio praćen, nadziran i kontrisan – rekao je muftija Dizdarević.
U prilog svom izlaganju se referirao na nekoliko pronađenih dokumenata.
– Ja sam u Službi državne bezbjednosti našao veliki bunt dokumenata i izvještaja koje je pisalo više ljudi. U njima su navođene informacije o tome šta je Hasan-efendija govorio i s kim se sastajao. Ti dokumenti svjedoče tome kako je bilo biti imam u doba socijalizma. Rekao bih i da priča o Hasan-efendiji Ljevakoviću nadilazi priču o njemu kao pojedincu, nego svjedoči stanju imama u periodu socijalizma – istakao je muftija Dizdarević.
Dr. Dautović se osvrnuo na značaj interpretacije islama koja je vezana za određeno vrijeme i prostor.
Ocijenio je da Tezkiretnama svjedoči kontinuitetu bosanskohercegovačke uleme.
Tezkiretnama dobiva jednu tradiciju koja će se ako Bog da čuvati kroz vrijeme koje je pred nama. Mi ćemo isticati ono što su važni elementi koje treba pamtiti, a vezani su za našu ulemu. Kasim-ef. Dobrača, koji je savremenik i prijatelj, Hasan-efendije, je govorio da svaki narod treba imati svoju domaću interpretaciju islama. U tom smislu, sva naša ulema ima svoj kontinuitet – rekao je dr. Dautović.
Vojni muftija se, uz pojašnjavanje specifičnih okolnosti u kojima je djelovao Hasan-efendija, prisjetio i nekih ličnih utisaka.
– I moj, mogao bih reći, najznačajniji dio života je vezan za Hasan-efendiju. Sjećam se da je tokom održavanja mektepske pouke fantastično lijepo pričao o siri Božijeg poslanika, na tako upečatljiv način da bih i sad mogao prepričati neke od priča koje nam je govorio.
Rezultat njegove vjerske pouke je bio da su njegovi učenici, zbog znanja o osnovama vjere, kasnije zadovoljili kriterij kodeksa Sedme muslimanske brigade pri njenom osnivanju – rekao je efendija Pašalić.
Profesor Spahić je svoje izlaganje temeljio na neposrednom iskustvu i postojećim činjenicama.
Ocijenio je da su, prema njegovom mišljenju najvažniji ljudi u zeničkom javnom prostoru bili advokat Fadil Imamović, akademik Kemal Kapetanović iz oblasti metalurgije, Ezher Arnautović iz oblasti političkog djelovanja i Hasan-efendija Ljevaković iz oblasti organizacije vjerskog života.
– Hasan-efendija je prvi imam, hatib i muallim kojeg sam vidio na zeničkom području koji je imao koncept napisane hutbe. Drugo, nemojte da vas čudi ovo što su u istragama pitali zašto je neki vaiz govorio određene stvari o islamu, pa to problematizirali.
Na jednoj sjednici Vrhovnog sabora Islamske zajednice poslije 1945. godine, kada smo oslobođeni od slobode, jedan sabornik je ustao i krajnje ozbiljno pitao kako može biti da ima sabornika koji nisu članovi Partije – prisjetio se prof. Spahić.
Tribini su, uz brojne posjetioce, prisustvovale unuke efendije Ljevakovića i još nekoliko članova porodice.
(Preporod.info)
Najnoviji članci
