Na platou Islamskog kulturnog centra Sultan Ahmed u Zenici danas je otkrivena spomen ploča o Zeničkoj rezoluciji. Svečanosti obilježavanja ovog važnog datuma prisustvovali su muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin ef. Dizdarević, dekan IPF-a Zenica prof. dr. Muharem Adilović, glavni imam mr. Sumedin ef. Kobilica, glavni imami muftiluka zeničkog, imami, predsjednik IO Medžlisa gosp. Besim Begić, premijer ZDK prof. dr. Nezir Pivić, predsjedavajući Skupštine ZDK Ćazim Huskić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK Mirza Mušija, gradonačelnik Zenice gosp. Fuad Kasumović, predsjednik BZK Preporod prof. dr. Ajdin Huseinspahić.
Ovom prilikom je značajnim ocijenjeno prisjećanje na događaj, koji se desio tokom Drugog svjetskog rata 1942. godine, kada je zenička bošnjačka elita iskazala humanističke, religijske i univerzalno-etičke vrijednosti.
– Zenička rezolucija je akt volje bosanskohercegovačkih Bošnjaka muslimana, same elite Zenice, da spasi od genocida i progona bosanskohercegovačke Rome. Tim aktom su spašeni mnogi životi. Stoga, ovaj dokument smatramo važnim zbog vrijednosti i poruka koje su poslane za buduće generacije i za naše vrijeme. Te poruke su poštivanje drugoga i drugačijeg, borba za univerzalne vrijednosti kao i borba za zaštitu slabijih. U tom pogledu Romi su bili jedna od najnezaštićenijih zajednica u Zenici i cilj je bio zaštiti tu grupaciju u Bosni i Hercegovini – kazao je muftija zenički hafiz dr. Mevludin Dizdarević.
Senija Milišić, učesnica u programu upriličenom povodom otkrivanja spomen ploče je podsjetila da je muslimansko građanstvo i vjerska inteligencija donijela ovu rezoluciju kako bi zaštitila ugrožene kategorije stanovnika u Drugom svjetskom ratu od strane ustaškog režima NDH.
– Zeničkom rezolucijom se tražila zaštita Roma i u toj akciji se uspjelo. Pored rezolucija građanske hrabrasti, donesenih u 12 gradova Bosne i Hercegovine gdje se stalo u zaštitu susjeda, muslimanska inteligencija i Bošnjaci su ovom rezolucijom stali na stranu antifašizma. Imamo priliku da vidimo na samom početku ovog rata da su u Mostaru donešene dvije rezolucije koje su pozivale na razum, mir i zaštitu ljudskih prava, ali ovakvih antifašističkih rezolucija u Drugom svjetskom ratu nema ni u jednoj drugoj državi osim u Bosni i Hercegovini. Isto tako kada su muslimani bili ugroženi u drugom svjetskom ratu, takvih rezolucija nije bilo od strane drugih naroda – istakla je Milišić.
U Sultan-Ahmedovoj medresi u Zenici je 26. maja 1942. godine potpisana Zenička rezolucija, dokument koji je spasio zeničke i bosanskohercegovačke Rome sigurne smrti u Jasenovcu.
Zeničku rezoluciju je donijelo 27 uglednih muslimanskih intelektualaca koji su tada Rome proglasili muslimanima kako bi spriječili njihovo odvođenje iz Zenice, ali i cijele Bosne i Hercegovine u logor Jasenovac gdje bi kao i Romi iz Hrvatske bili osuđeni na sigurnu smrt.
Potpisom zeničke rezolucije i aktivnostima koje su uslijedile nakon toga, romska etnička skupina u Bosni i Hercegovini, djelimično je spašena od progona fašista u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
