Srijeda, Zu-l-ka'de 16, 1446
Stranica 106

Hutba: Šta su naši prioriteti?

Neka je hvala Uzvišenom Gospodaru, Allahu, dž.š., i neka je salavat i selam na posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s., na njegovu časnu porodicu, ashabe i na sve nas koji, ako Bog da, slijedimo put dini islama, do Dana Sudnjega. Uzvišeni Allah, dž.š., kaže u suri Er-Rum:

الم (1)
2غُلِبَتِ الرُّومُ (2)
3فِي أَدْنَى الْأَرْضِ وَهُمْ مِنْ بَعْدِ غَلَبِهِمْ سَيَغْلِبُونَ (3)
4فِي بِضْعِ سِنِينَ لِلَّهِ الْأَمْرُ مِنْ قَبْلُ وَمِنْ بَعْدُ وَيَوْمَئِذٍ يَفْرَحُ الْمُؤْمِنُونَ (4)
5بِنَصْرِ اللَّهِ يَنْصُرُ مَنْ يَشَاءُ وَهُوَ الْعَزِيزُ الرَّحِيمُ (5)
6وَعْدَ اللَّهِ لَا يُخْلِفُ اللَّهُ وَعْدَهُ وَلَكِنَّ أَكْثَرَ النَّاسِ لَا يَعْلَمُونَ (6)
7يَعْلَمُونَ ظَاهِرًا مِنَ الْحَيَاةِ الدُّنْيَا وَهُمْ عَنِ الْآَخِرَةِ هُمْ غَافِلُونَ (7)
8أَوَلَمْ يَتَفَكَّرُوا فِي أَنْفُسِهِمْ مَا خَلَقَ اللَّهُ السَّمَاوَاتِ وَالْأَرْضَ وَمَا بَيْنَهُمَا إِلَّا بِالْحَقِّ وَأَجَ لٍ مُسَمًّى وَإِنَّ كَثِيرًا مِنَ النَّاسِ بِلِقَاءِ رَبِّهِمْ لَكَافِرُونَ

„Elif Lam Mim. Bizantinci su pobijeđeni. U susjednoj zemlji, ali oni će, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti. Za nekoliko godina – i prije, i poslije, Allahova je odluka – i tada će se vjernici radovati. Allahovoj pomoći – On pomaže kome hoće, On je Silni i Samilosni. Obećanje je Allahovo, a Allah će obećanje Svoje ispuniti, ali većina ljudi ne zna; oni znaju samo spoljašnju stranu života na ovome svijetu, a prema onome svijetu su ravnodušni. A zašto ne razmisle sami o sebi? Allah je stvorio nebesa i Zemlju i ono što je između njih – sa ciljem i do roka određenog. A mnogi ljudi ne vjeruju da će pred Gospodara svoga doista izaći.” (Er-Rum 1-8)

U tefsiru početka sure Er-Rum spominje se da je 614. godine, perzijska vojska na čelu sa kraljem Sapurom, do nogu potukla bizantsku vojsku i prisilila je, ne samo na povlačenje iz Šama, nego i da se brani iza zidina Konstantinopolja. Ta pobjeda je obradovala mušrike u Mekki, dok su muslimani bili pogođeni tom viješću. Smatrali su da su im Bizantinci kao ehlul kitabije bliži od Pezijanaca koji su obožavali vatru i kipove. Ovi ajeti konstatuju činjenično stanje, ali i to da će Bizantinci pobijediti nakon nekoliko godina. To se, zaista i desilo 622. godine, kada su Perzijanci poraženi u Armeniji, što je muslimane obradovalo.
U samim počecima islama, Kur`an tretira, prije Hidžre, događaje od svjetskog značaja. Tretira sukob tadašnje dvije najveće imperije.

U mjesecu novembru, imali smo priliku slušati o izborima u Americi. Da li će pobijediti Trump ili Klintonova. Svakako da su muslimani priželjkivali da pobijedi Klintonova zbog rasističkih izjava Donalda Trumpa o muslimanima. Međutim, desilo se obratno. Pobijedio je Trump i time pokazao da se stvari ne dešavaju uvijek kako mi želimo kao što se desilo sa pobjedom Perzijanaca 614. godine. Spominjanjem ovog događaja i nazivanje jedne sure po jednoj od svjetskih sila toga vremena govori da muslimanima nije i ne treba da bude strana svjetska politika. Naprotiv, treba da budu upoznati sa činjeničnim stanjem i da imaju svoje favorite.

Međutim, priča o svjetskoj politici ovdje završava, a Kur`an nas usmjerava na nešto što je vrijednije, a to je: „A zašto ne razmisle sami o sebi?“ Doista, razmišljajući šta će se desiti preko okeana, dižući glavu visoko, ne vidimo puno važnije stvari koje nas okružuju i koje se direktno tiču nas, naših najbližih i naše domovine. Na uštrb visoke politike, zaboravljamo rješavati svakodnevne probleme koji su sastavni dio našeg života. Zaboravljamo na kakvom nivou nam je školstvo. Da, školstvo kod nas muslimana, kojima je čak i prije vjerovanja,  naređeno da učimo. Zaboravlljamo koliko nam je komšija gladno, a Poslanik ,a.s., nas uči da nije pravi musliman onaj koji zanoći sit, a komšija mu gladan. Zaboravljamo koliko djece, nema potrebni pribor za školu, koliko ih nema potrebnu odjeću? Zaboravljamo na kakvom nivou nam je zdravstvo i medicina, a nakon učenja u ime Gospodara, Kur`an nas, kroz ajete o stvaranju čovjeka, podstiče da se bavimo medicinom. Zaboravljamo  kakav  nam je ekonomski standard muslimana, a Poslanik ,a.s., nas uči da je Allahu draži jači (fizički i ekonomski) musliman od slabijeg. Zaboravljamo nešto što je direktno vezano za naše vjerovanje, a brinemo se o nečemu na šta ne možemo uticati i što je manje važno.

To nas dovodi do jednog veoma važnog pitanja, koje svako treba postaviti sam sebi, a to je: „Šta su naši prioriteti u životu?“ Analizirajući stanje našeg naroda, došao sam do zaključka, da veliki broj ljudi potpada pod hadis Poslanika, a.s., kada mu je došao čovjek i upitao ga: „Božiji poslaniče, kada će biti Sudnji dan?“ Poslanik, a.s., reče tom čovjeku:” A šta si pripremio za njega?” – usmjeravajući njegovu pažnju na ono što je važno. Danas se masovno dijele klipovi i tekstovi o predznacima Sudnjeg dana. Te rat u Siriji, te zeleni se Arefat, te rijeke meda u Jemenu itd. A niko ne brine što teku rijeke dječije krvi diljem islamskog svijeta? Niko ne razmišlja o tome što sedam dana, djeca u tom istom  Jemenu jedu travu. Što djeca u Siriji, nemaju svoje djetinjstvo kao ostala djeca u svijetu. Muslimani su kao jedno tijelo. Ako zaboli jedan dio, boli i ostale. Nema muslimana u Bosni i Hercegovini koga ne boli ovo što se dešava u Siriji i drugim muslimanskim zemljama. Ali, zašto stalno insistiramo na predznacima Sudnjeg dana, a ne razmišljamo šta smo pripremili za Sudnji dan? I zašto sami sebe pravimo najgorim ljudima od postanka svijeta? Poslanik ,a.s., je rekao da će se Sudnji dan  desiti nad najgorim ljudima. Jesmo li najgori? Mislim da nismo. Ali da ne znamo šta su nam prioritetu, to je sigurno.

Važnije od svega ovoga jeste, u kakvom je stanju naše bošnjačko dijete, komšijsko dijete, dijete Bošnjaka u manjem BH entitetu koje ne smije svoj jezik nazvati bosanskim. Živi pod stalnim pritiskom, da li će neko pokucati na njegova vrata usred noći. Arefat jeste svake godine zeleniji, ali niko ne brine što su naše planine sve manje zelene zbog nelegalne sječe šuma. Dižući visoko glavu, kako bismo svojim pogledima, preko okeana, dosegli Menhetn i Bijelu kuću, gledajući preko Sredozemlja kako bismo vidjeli šta se dešava na Bliskom istoku, ne vidimo ljude oko nas, ljude koji su naša obaveza i briga, ljude koji su naš džihad. Jednostavno rečeno, prioriteti su poremećeni. Takvo stanje  traži promjenu razmišljanja i koncepta rada sa ljudima. U tome je bitna uloga islamske zajednice, koja će uskoro, ako Bog da, raditi na tome, da svaki Medžlis ima svoje obdanište, gdje će se od malena odgajati nova generacija, svjesna ljudi koji žive oko njih, pa tek onda ostalih. Veliki broj pokreta u islamskom svijetu koji su glasili za reformatorske, pravili su kardinalnu  grešku, smatrajući da se rješavaju stvari odozgo prema dole.

Međutim, vrijeme u kojem je Poslanik ,a.s., pozivao u islam i sadašnje vrijeme se bitno razlikuju. Kada bi Poslanik, a.s., uspio pridobiti poglavara plemena da primi islam, kao što je slučaj sa poglavarom plemena Benu Mustalik, čitavo pleme bi primilo islam, jer je poglavar bio autoritet. Danas, ljudi grade sebi autoritet i odgajaju generaciju kojoj će biti autoritet. Dakle, reforma kreće odozdo prema gore, a ne odozgo prema dole. Kada je Halid Islambuli ubio predsjednika Sadata, smatrao je da će time riješiti problem islamskog svijeta. Međutim, takvim pristupom dobijamo samo nove Sadate, nove diktatore. Pristupom odozdo prema gore, dobijamo novu generaciju koja ima korijen, trup i glavu. A pristupom odozgo prema dole, imamo glavu, ali nemamo truplo, niti korijen. U ovome časnom poslu, potrebna je saradnja između imama i roditelja i promjena načina razmišljanja.

Također, trebamo raditi na tome da se podigne i patriotska svijest kod naše djece. Time uveliko pomažemo da se i stanje u  našoj domovini promijeni. Voljeti svoju domovinu je obaveza muslimana. I Muhammed ,a.s., je često isticao koliko voli svoje rodno mjesto, Mekku. 25. novembar je dan kada je potvrđena višestoljetna drzavnost Bosne i Hercegovine. Učimo dove za našu domovinu, jer dova je najače oružje vjernika. Sjećam se kao dijete, da kada bi htjeli dočarati kako je neko propao, govorili bi: “Propao kao Grčka” – i naslutismo. Ima puno nepravde u našoj zemlji, ali ima i mnogo lijepih stvari. Pričajmo o lijepim stvarima. Gledajmo lijepim očima. Napravimo pozitivnu atmosferu kako bismo sve izazove koje od nas zahtijeva vrijeme uspješno prevazišli i time unaprijedili ukupan život muslimana i naše zajednice. To je naša zadaća, naš prioritet i naš džihad. Na tom putu, molimo Gospodara da nam podari iskreni nijjet, znanje i strpljivost.

Hatib: Ismet ef. Bašić (Kočevska džamija – Zenica)

Takvim kao vremenska odrednica ibadeta

Hvala Allahu Gospodaru vremena, prostora i ljudi. Neka je salavat i selam na posljednjeg poslanika i miljenika Muhameda a.s., njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i na naše bosanske šehide, a zatim: Allahova odredba i Njegova moć stvaranja potvrdila je povezanost islamskih obreda, (ibadeta) sa vremenom, prostorom i ljudima. Klanjanje namaza je naređeno punoljetnim osobama, muslimanimai muslimankama i uslovljeno je nastankom namaskog vremena. Nastanak namaskog vremena se utvrđuje na osnovu kretanja Sunca.

Uzvišeni Allah u Kur'anu veli: “Namaz obavljaj krajem i početkom dana „..(Gafir 55), Zaista je namaz propisana dužnost vjernicima u određeno vrijeme. (En-Nisa, 102) Hadždž peta temeljna dužnost je propisana i naređena u određenom vremenskom periodu i naznačenom mjestu, prostoru. Kur'an to potvrđuje riječima: Hadždž se obavlja u poznatim mjesecima. (El-Bekare, 197) Pored Sunca i Mjesec ima svoju zadaću. Na pitanje o mlađaku Kur'an govori: „Pitaju te o mlađacima, Reci: „Oni su vremenski putokaz svijetu i vremenski znak za hodočašće“. (El-Bekare, 189) Kao ibadet post je vremenski naređen i povezan sa mjesecom Ramazanom, „…ko se uvjeri da je nastupio Ramazan neka ga posti. (El-Bekare, 185) Nastanak mjeseca Ramazana je uslovljen pojavom mlađaka, a dnevni period trajanja obaveznog posta uslovljen je pojavom prave zore (sehur) i zalaskom sunca (iftarom). Za zekat, kao ibadet, pored nisaba, uslovljen je protek mjesečeve-lunarne godine. Samo je Allah vječan, a glavna odlika vremena i života je njihova prolaznost.

Stoga, čovjekovo sjećanje na Allaha u vremenu, kroz izvršavanje propisanih ibadeta, činjenje dobrih djela i hajrata, čine ga, unatoč njegovoj prolaznosti, trajnijim od samog življenja. Propisani i naređeni ibadeti, kojima je Allah, dž.š., zadužio čovjeka i učinio ga mukelefom, imaju svoje vremensko određenje, trajanje i prostorno izvršenje. Da bi što tačnije, ispravnije, potpunije, vremenski i prostorno vjernici izvršavali ibadete, ulema šerijata je u saradnji sa znanstvenicima iz astronomije i matematike u proteklom vremenskom periodu, shodno potrebama i uslovima života, sačinila proračun kretanja Sunca i Mjeseca. Tako su, shodno geografskoj širini i dužini mjesta, rotaciji i revoluciji Zemljine kugle, izračunali i ponudili vaktiju namaskih vremena što se naziva Takvimom. Takvim treba razumijeti kao primarno vjerski kalendar kojim se utvrđuje i određuje proračun za ibadete na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou.

Za nas Takvim predstavlja muslimanski godišnji kalendar kojeg usvaja Vijeće muftija, kao najviši organ za pitanje vjere. Zbog toga takvim ima snagu fetve. Vaktija je mjesečni proračun kojim se na dnevnoj, sedmičnoj i mjesečnoj osnovi utvrđuje i određuje vremenski raspored namaza. Vjerske dužnosti (efalu mukelefin) se vrše pojedinačno (ferdijen) ili skupno i javno (džema'aten). Skupno i javno vršenje ibadeta ne može utvrđivati pojedinac. To utvrđuje i određuje ulu-l- emr, predstavnici vjere, vjerski prvaci. U javne ibadete spadaju džuma-namaz, post ramazana, izdvajanje zekat, davanje sadekatu- l-fitr i obavljanje hadža, dženaza-namaz itd. Kur'an svjedoči da čovjekovo povezivanje sa vremenom i prostorom ima za cilj izvršavanje Allahovih propisa kojima se iskazuje pokornost Gospodaru svjetova. Kur'anski tekstovi su jasno odbacili formalne prigovore koji su se pojavili nakon promjene kible. Poznato je da forma ima svoje značenje, ali ona nije suština. Kur'an kaže: I svoje lice okreni prema Časnom hramu… (el-Beqare, 144) Suština ibadeta se ogleda u čovjekovom nijjetu, njegovom takvaluku, bogobojaznosti, pročišćenoj duši, čistom srcu, moralu i potpunoj predanosti Bogu.

Uzvišeni veli: Allahu pripada istok i zapad, pa na koju se god stranu okrenete, tamo je Božija strana, Allah sve obuhvata svojim znanjem. (el-Bekare, 115) Spomenuti ajet potvrđuje da vrijeme i mjesto izvršavanja i obavljanja ibadeta isključivo imaju za cilj povezanost sa Allahom. U toj povezanosti postiže se predanost Bogu, a što vodi razvijanju ljudske plemenitosti, čistoći srca, pokornosti duše, ljudskoj dobroti, strpljivost i ustrajnost u dobru. S druge strane u stvaranju Sunca, Mjeseca i zvijezda ogleda se Allahova milost prema ljudima. Smjer njihove putanje (kretanja), je znak potčinjenosti Allahu, dž.š., i tim činom oni slave Stvoritelja i pružaju različite koristi ljudima. Koristi se primarno ogledaju kroz mogućnost orjentacije čovjeka u vremenu i prostoru, te tačnom računanju vremena, smjeni dana i noći, nastanka mjeseca i proteka godine. Kroz mogućnost raspoznavanja vremena, njegovog tačnog računanja, ogleda se olakšica ljudima u izvržavanju ibadeta. Sa civilizacijskog i kulturološkog aspekta naprijed nabrojanom se može još dodati: poštivanje vremena općenito, izvršavanje obaveza, organizacije života, izvršavanje datih obećanja, smjena godišnjih doba i sl. Stoga, nije potrebno fenomen stvaranja i kretanja Sunca, Mjeseca i zvijezda i njhovu potčinjenost Allahu pretvarati u poteškoću, podjelu, neslaganje, razdor i neprijateljstvo. U pristupu tumačenja ibadeta sa vremenske odrednice i njihovog izvršavanja, učenjaci fikha su naglasili da je:

a) kretanje mjeseca, hidžretski mjesec, vremenska osnova za izvršavanje ramazanskog i dobrovoljnog posta, obavljanje hadždža, trajanja bračnog počeka (iddeta), te izvršavanja iskupnina (kefareta)

b) hidžretska godina sa 354 dana, je osnova za izvršavanje i obračun zekata i punoljetstva osobe

c) kretanje Sunca, dan i noć se vezuje za obavljanje dnevnih i noćnih namaza (beš vakat).

Prirodni fenomeni pored vizuelne i materijalne vrijednosti, pružaju mogućnost spoznaje moći Božijeg stvaranja. Tako Uzvišeni daruje stvorenjima mogućnost traganja za mudrostima stvaranja svjetova. Božija stvorenja i kosmička tijela, slave Gospodara po svom predodređenju, dok čovjek kao razumno biće, Gospodara slavi, veliča i vjeruje Ga, činom spoznaje i slobodnog izbora. Uvidom u vremenske zone, ozbiljnom analizom i proračunom, može se izračunati da se u svakom trenutku, minuti, odnosno sekundi, na Zemljinoj kugli organizovano i institucionalno čini sedžda Gospodaru. U takvom odnosu se realiziraju dva emaneta: prvi emanet čovjekove egzistencije na Zemlji i drugi: emanet sedžda, kao izraz zahvale na blagodatima kojima je čovjek obdaren na toj istoj Zemlji. Takvim programom i pristupom Zemlja ni jednog trenutka nije bez slavljenja i veličanja Allaha, dž.š.

Poštovanan braćo, imamo priliku da budemo učesnici zemaljskog džemata u slavljenju Allaha dž.š. Uzvišeni veli: „u svemiru se sve kreće“ (Jasin, 40), što znači da je sve u kosmičkom tavafu, odnosno kolektivnom činu slavljenja i veličanja Allaha.

Cilj izrade jedinstvenog takvima je:

– ponuditi vjernicima tačnu informaciju o namaskim vremenima i olakšati im u njihovim svakodnevnim ibadetskim obavezama,

– ponuditi takvim kao potrebu i mogućnost jedinstvenog djelovanja i organiziranja vjernika

– osnažiti i afirmisati stručna i naučna dostignuća kojima se ljudski rod služi i koristi u današnjem vremenu.

Vidljivost Sunca i njegovo kretanje niko ne dovodi u pitanje, no vidljivost mlađaka otvara različita pitanja. Pojavu mlašaka je moguće ustanoviti: a) astronomski, što znači da je mlađak prema astronomskom proračunu krenuo ka zapadnom horizontu nakon mijene, b) optičkom vidljivošću nakon mijene koja podrazumijeva vidljivost nekog predmeta na osnovu njegove veličine, po osnovu zakona fizike, c) faktička vidljivost, znači da je proteklo dovoljno vremena iza mijene, pa je vidljivost mlađaka zaista moguća golim okom, ako to vremenski uslovi dopuštaju.

Različite inerpretacije i pristupi u rješavanju tehničkog pitanja izrade takvima se krije u višeslojnosti značenja i razumijevanja kur'anskog teksta i vjerodostojnih hadiskih poruka. Kur'anski izraz „šehide“ (fe men šehide minkumuš-šehre) prema nekima ima jednoznačajnu vrijednost koja se ogleda kroz značenje „viđenja“, a što je identično hadiskom značenju izraza „ru'jetun“ (sumu li ru'jeti ve eftiru li ru'jeti). Takav pristup razumijevanju teksta navodi na zaključak da kur'anski i hadiski izrazi upućuju i zahtjevaju isključivo viđenje mlađaka, „golim okom“. Takvo tumačenje teksta vjere vodi ka statičnosti i redukcionizmu.

U pristupu tumačenja drugih alima, učenjaka, „šehide“ ima i značenje „alime“ (znati) i „hadare“ (svjedočiti). Ta značenja upućuju na zaključak da je potrebno saznanje o nastanku mjeseca posta i znanje o njegovom nastanku. U dijelu hadisa se ne insistira na viđenju nego se kaže (fakdiru leh) proračunajte, ili (fe ekmilu leh) upotpunite ga. Iz spomenutog se da zaključiti da se propis ne odnosi na viđenje nego na ustanovljavanje nastanka vremena. Poznato je da se proračun nastanka vremena može utvrditi na više načina, pa zašto ih ne koristiti. Još u prošlom stoljeću 1934. godine, bosanska ulema se i zvanično opredjelila za astronomski proračun izrade takvima. Taj način je Ustavom utvrđen, i svako odstupanje bi bilo kršenje Ustava IZ, član 25. Za ovakav način izrade Takvima opredjelio se znatno veći broj u muslimanskom svijetu.

Gledanje mlađaka i utvrđivanje njegove pojave nije ibadet i zbog toga je Poslanik, a.s., spomenuo viđenje ili upotpunjenje broja. Njegovom pojavom nastupa ibadetsko vrijeme. Metode utvrđivanja njegove pojave treba usvojiti i organizirati na taj način da daju što tačnije i preciznije rezultate. Vjernici se ne smiju držati u neizvjesnosti, kako bi na vrijeme mogli planirati i organizrati svoj porodični, a i poslovni život. U vremenu promjena i dinamičnog života vjernici imaju pravo da na vrijeme znaju kojeg datuma su njihovi blagdani.

Stoga, Takvim jeste olakšavanje ibadetskog djelovanja, jer sve drugo bi bilo vraćanje i gledanje u prošlost, a što je prosto neizvodljivo. Život nezaustavljivo ide naprijed. Naša zadaća i dužnost je osmisliti ga i organizirati kroz ibadete. Zato molim Allaha dž.š., da nam pomogne oprosti nam grije i uputi na Pravi put.

Sarajevo; 03.12.2016. godine

Gazi Husrev-begova džamija Direktor Uprave za vjerske poslove

mr. Nusret-ef. Abdibegović

Programi manifestacije “Želja za Resulom”

Medžlis IZ-e Zenica tradicionalno, u mjesecu rebiu-l-evvelu, organizuje manifestaciju “Želja za Resulom”, a ovogodišnja manifestacija trajat će mjesec dana, od 30. novembra do 29. decembra i za tu priliku priređeni su prigodni programi.

Kalendar manifestacije:

1. Svečano otvaranje manifestacije, /srijeda/, 30. 11. 2016. / 12:15 , sati, džamija Brist,
2. Prigodan program, “Učenje Kur’ana” /srijeda/, 30. 11. 2016. / 12:15 , sati, džamija Brist, Gost muftija zenički,
dr. Ejub ef. Dautović, stavljanje u funkciju novoizgrađene džamije, Gosti zenički hafizi,
3. Omladinska tribina, “Želja za Resulom” / četvrtak /08. 12. 2016. /18:15/ poslije jacije namaza/ Džamija Ensar,
4. Promocija “Muslimova zbirka hadisa” /petak/09. 12. 2016. 19:00, sati, Gradska sala grada Zenice, autor, dr. Šefik Kurdić,
5. “Ćurs tribina” /subota/10. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Čaršijska džamija,
6. Mevlud i zikr, /nedjelja/11. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Nakšibendijska tekija u Peharama, Džemal ef. Salkić,
7. Prigodan program (polaznici mekteba) /nedjelja/11. 12. 2016. 8:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Stara Nemila,
8. Prigodan program/nedjelja/11. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Gornja Mahala,
9. Prigodan program (polaznici mekteba) /nedjelja/11. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Starina,
10. Mevludski program/nedjelja/11. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Lašva,
11. Mevludski program/nedjelja/11. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Nemila,
12. Centralna mevludska svečanost/ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Trgovišće ,
13. Mevludski program / ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Gnjusi,
14. Mevludski program / ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Sopotnica,
15. Mevludski program / ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Varošište,
16. Druženje sa mektebskom djecom i roditeljima -/ ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza,Džamija Janjići,
17. Omladinski mevlud, / ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Arnauti,
18. Prigodan program, (polaznici sufare), /ponedjeljak/12. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Sejmen,
19. Druženje sa imamima penzionerima Medžlisa Zenica, /utorak/13. 12. 2016. 10:00-11:30, Divanhana Medžlisa,
20. Prigodan program/ utorak /13. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Nova Zenica, Gost mr. Aljo ef. Cikotić,

21. Prigodan program/srijeda /14. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Mošćanica,
22. Prigodan program/ četvrtak/15. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija T.Polje,
23. Mevludski program, petak/16. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza /Džamija Modrinje,
24. Prigodan program/ petak /16. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Pridražići, Gost dr. hfz. Halil Mehtić,
25. Mevlud za žene, /petak/16. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija Sejmen,
26. Mevludski program, / subota / 17. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/ Džamija P. Han, Gost, dr. Nedžad Grabus, muftija Ljubljanski,
27. Prigodan program/ subota /17. 12. 2016. 18:15 /poslije jacije-namaza/Džamija Tetovo, Gost hfz. Fahir ef. Arnaut,
28. Prigodan program (polaznici mekteba) /nedjelja/18. 12. 2016. 18:15 /poslije podne-namaza/Džamija Klopče,
29. Promocija knjige”Mesnevija” Dželaludina Rumija, komentar i prijevod s perzikog jezika,
šejh Ahmed ef. Mešić, /četvrtak/23.12. 2016. 19:00,
30. Mevludski program/nedjelja/25. 12. 2016. g. 18:15-19:30 Džamija Poljice, Gost, hfz. Ammar Bašić,
31. Promocija knjige “Utjecaj kiraeta na izvođenje šerijatskih propisa” /četvrtak/29. 12. 2016. 19:00-20:30
Završetak manifestacije Gradska sala grada Zenice Autor dr. hfz. Safet ef. Husejnović.

Budite nam dragi gosti na svim programima manifestacije.

Hutba: Iskoristite pet stvari

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova! Salavat i selam neka je na posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, a.s., njegovu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede na putu islama! Allah, dž.š., je u Kur'anu rekao:

“Allah je taj koji vas nejakim stvara, i onda vam, poslije najakosti, snagu daje, a poslije snage  – iznemoglost i sijede vlasi; On stvara što hoće; On sve zna i sve može.” (Er-Rum, 54) 

Božiji poslanik, Muhammed, a.s., je rekao:

“Na Sudnjem danu rob neće kročiti ni jednu stopu, dok ne bude pitan za četvero: o životu – u čemu ga je potrošio, o mladosti – u šta ju je iskoristio, o imetku – kako ga je zaradio i u šta ga je potrošio, i o znanju –  kako je sa njim postupao. (Tirmizi)

Poštovana braćo!

Starosna dob danas prisutnih džematlija na džuma-namazu je različita – ima nas i starijih i mladih i onih najmlađih. Hvala Bogu što je tako. Ta dobna šarolikost svjedoči kontinuitet u prihvatanju i praktikovanju islamskih propisa i vrijednosti. Iako je današnja hutba primarno namijenjena mladima,  i stariji se mogu okoristiti, naročito zbog različite percepcije šta je to mladost. U jednoj izreci se kaže da je četrdeset godina starost za one mlađe, dok je pedeset godina mladost za starce.

Poštovana omladino i svi Vi koji se mladima osjećate –  današnja hutba je posvećena uglavnom Vama.

Mladost, životnu fazu koju Vi sada živite krasi snaga, ljepota, polet, ideali i bezbrižnost. Za nekoliko godina, prema zakonu kojeg je Uzvišeni Bog uspostavio, svega nabrojanog imat ćete primijetno manje. Za nekoliko godina nećete biti snažni kao što ste sada, mladalačka ljepota i svježina će se smanjiti, polet će često ustupati mjesto umoru, manje ćete vjerovati da možete ostvariti teško ostvarivo, životnih briga imat ćete mnogo više.

Zbog blagodati koje podrazumijeva mladost mnogi je počnu cijeniti tek kada iz nje iskorače. Ne dopustite da se to i Vama desi. Cijenite je već sada kao najveću životnu priliku. Ne podliježite pogrešnim stereotipima da mladost jedino znači ludost. Onima koji su mladost trošili uludo, starost se javila kao kajanje. Niko vam, draga omladino, neće zamjeriti da u fazi odgovornog osposobljavanja za život povremeno pokažete i kontrolisanu dozu buntovništva, prekomjerne odvažnosti i mladalačke neozbiljnosti. Sve ovo će se smatrati odlikama zdrave mladosti, pod uvjetom da ste na putu adekvatnog osposobljavanja za život. Adekvatnim osposobljavanjem za život smatra se da u ovom najdragocjenijem životnom dobu usvojite islamske stavove i navike, prihvatite pozitivne karakterne osobine i steknete znanja i vještine od kojih ćete sutra prehranjivati sebe i svoju porodicu. Obaveze koje zanemarite u mladosti uglavnom nećete moći nadoknaditi poslije.

Ako se pitate kakvo će biti Vaše sutra pogledajte koliko se trudite danas. Naš Poslanik, a.s., je izjavio da je Dunjaluk ahiretska njiva – ono što na Dunjaluku posijemo, na Ahiretu žanjemo. Isto tako, plodove onoga što smo posijali u mladosti ubirat ćemo kada ona prođe. Ne treba biti naročito mudar da bi se predskazala pozitivna budućnost vrijednoj i moralnoj mladoj osobi. Uzvišeni Allah garantira:

“Nijednom trudbeniku između vas trud njegov neću poništiti, ni muškarcu ni ženi…” (Alu Imran, 195)

Posebno važnim smatram, draga omladino, skrenuti Vam pažnju na tri stvari o kojima biste trebali voditi računa u mladosti. To su vjera, znanje i zdravlje.

Budite uvijek svjesni da nas je Uzvišeni Allah, kako se to u Kur’anu kaže, u postojanje doveo samo s jednim ciljem – da Ga vjerujemo i pokorni Mu budemo. Pokornost Uzvišenom Allahu je najdragocjenija u mladosti – onda kada se najviše neovisnim osjećamo, kada smo zdravi i bezbrižni.  Poslanik, a.s., nas je obavijestio da će sedmerica biti u Allahovom hladu onda kada drugog hlada osim Njegovog neće biti. Među njima su mladić koji je odrastao u pokornosti Bogu, kao i čovjek koji nije podlegao iskušenju ugledne i lijepe žene (koja mu nije dozvoljena).  Trudite se, bez obzira na nebrojena iskušenja koja Vas okružuju, i bez obzira na jačinu strasti koju osjećate, da budete baš Vi ti privilegirani mladići na Sudnjem danu – Allahu pokorni i moralni. Čuvajte se, omladino, široko rasprostranjenih a upropaštavajućih grijeha – bluda, alkohola, kocke, psovke, laži… Postoje, naravno i drugi grijesi kojih se valja čuvati, ali su ovi, čini mi se, najprisutniji među omladinom.

Pored vođenja računa o vjeri, trudite se da u toj formativnoj fazi života steknete što više korisnog znanja. Čitajte knjige, učite jezike, okitite se diplomama i korisnim vještinama. Iako se uči cijelog života, do same smrti, svoje formalno obrazovanje okončajte na vrijeme. Kada Vas pritisne teret porodičnih i poslovnih obaveza teško da ćete stići okončati ono što morate, što ste davno trebali i mogli, a niste htjeli. Primijetit ćete, s vremenom, da u svom svakodnevnom životu i radu u najvećoj mjeri eksploatirate znanje koje ste stekli kao srednjoškolci i studenti. I pored potrebe i opravdanosti cjeloživotnog učenja, uzmite pouku iz poznate izreke “da je učenje u mladosti kao uklesavanje u kamen, a učenje u starosti poput pisanja po vodi.”

Prakticirati vjeru i sticati znanje u punom kapacitetu  možete samo ako ste zdravi. Zdravlje je obilježje mladosti, Božija je blagodat i preduvjet je za sve druge aktivnosti. Da bismo očuvali zdravlje i u njemu što duže uživali imajte na umu nekoliko stvari. Prije svega, Uzvišeni Allah nam nije ništa korisno zabranio. Zabranjenim ili pokuđenim proglašeno je samo ono što zaista, u većoj ili manjoj mjeri, šteti našem psiho/fizičkom zdravlju – konzumiranje alkohola, duhana, droga, svinjskog mesa… Imajmo na umu da je islam vjera sredine, umjerenosti i izbjegavanja pretjerivanja. Ne pretjerujte, stoga, u jelu, radu, spavanju, brizi… Držite se sredine!

Islam je i vjera čistoće, a čistoća je pola zdravlja. Vodite računa o higijeni svoga tijela – redovito se kupajte, abdest uzimajte, zube perite… Sve je to od islama, a Allah voli one koje se kaju i voli one koji se mnogo čiste.

Draga omladino,

Imajući u vidu da je ljudima svojstveno zanemarivanje zdravlja i slobodnog vremena, smatram prikladnim da na samom kraju ove hutbe navedem još jedan hadis Allahovog poslanika, a.s., u kojem on kaže:  “Iskoristi pet stvari prije drugih pet: mladost prije starosti, zdravlje prije bolesti, bogatstvo prije siromaštva, slobodno vrijeme prije zauzetosti i život prije smrti.” (Tirmizi)

Molim Uzvišenog Allaha da nas uputi na činjenje ispravnih djela i sačuva nas iskušenja kojima se ne možemo oduprijeti.

Nevres ef. Hodžić, www.preporod.com

Povodom Dana državnosti: Ko su Muslimani ZAVNOBIH-a

Historija Bosne i Hercegovine ispunjena je vrtlozima uspona i padova na putu izgradnje specifičnog kulturno-historijskog identiteta kao povijesne činjenice koja traje više od hiljadu godina. Države su nicale i propadale, različite političke opcije su gradile i razgrađivale, ali granice Bosne su bile i ostale među najstarijim granicama u povijesti Evrope. Drina na istoku, Sava na sjeveru, Una na zapadu, vijenac visokih, teško prohodnih Dinarida na jugu hiljadama godina činili su okvir koji i danas poznajemo kao granice zemlje u obliku srca – Bosne i Hercegovine.

Jedan od najtežih i najmračnijih perioda povijesnog razvoja Bosne i Hercegovine dešava se u novo vrijeme, pred početak Drugog svjetskog rata. Bosna i Hercegovina je tada u svakom pogledu propadala. Postoje jasni podaci da je u vrijeme Kraljevine SHS od svih industrijskih preduzeća u Bosni i Hercegovini bilo samo 7%. Isto ili slično stanje bilo je u drugim oblastima života: kulturi, prosvjeti i zdravstvu. U hegemonističkoj politici srpskog dvora ignorisane su tradicionalne historijske vrijednosti i osobenosti Bosne i Hercegovine. Unitaristička koncepcija jednog troplemenog naroda (Srba, Hrvata i Slovenaca) služila je samo kao paravan za hegemoniju jedne nacionalne ideologije potpuno ignorišući nacionalnu posebnost Bošnjaka. Istovremeno, na drugoj strani, pitanje „čija je Bosna i Hercegovina“ bilo je kost razdora kod pokušaja rješavanja srpsko-hrvatskih odnosa u zajedničkoj državi. Bošnjaci su postali moneta za potkusurivanje u borbi Hrvata za federalizaciju i decentralizaciju protiv srpske politike centralizacije i unitarizacije države sa vladajućom dinastijom Karađorđevića na čelu. U takvim okolnostima Bosna i Hercegovina je Drugi svjetski rat dočekala podijeljena srpsko-hrvatskim dogovorom Cvetković-Maček iz 1939. godine, kojim je, potpuno na štetu Bošnjaka, riješeno takozvano hrvatsko pitanje. Bošnjaci su doslovno bili obezglavljeni jer je pred potpisivanje ovog sporazuma, u nerazjašnjenim okolnostima, izneneda umro, najvjerovatnije otrovan, Mehmed Spaho, najistaknutiji bosanskohercegovački bošnjački političar, vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije u Kraljevini Jugoslaviji i glavni protivnik srpsko-hrvatskog sporazuma Cvetković-Maček.

Pokrajina ili država tri naroda?

U aprilu 1941. godine Kraljevina Jugoslavija prestaje postojati na karti Evrope jer je u cijelosti okupiraju nacistička Njemačka i fašistička Italija. Bosna i Hercegovina je proglasom o stvaranju Nezavisne države Hrvatske, 10. aprila 1941. godine, formalno uključena u njen sastav. Ustaška vlast Nezavisne države Hrvatske, koja je bila produžena ruka nacističke Njemačke i fašističke Italije, bila je do jula 1941. godine uspostavljena u cijeloj Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, na tlu Bosne i Hercegovine izrastao je snažan antifašistički pokret, koji je predvodila Komunistička partija Jugoslavije (KPJ). Taj pokret imao je svoje ciljeve, a jedan od njih jeste i izgradnja nove Jugoslavije s Bosnom i Hercegovinom unutar nje.

Nakon što je podignut oružani ustanak u cijeloj Jugoslaviji, formirani su prvi partizanski odredi. Na čelu svih tih aktivnosti stajala je KPJ s Josipom Brozom Titom na čelu. Najteže bitke tog pokreta protiv okupacionih i kvislinških snaga vođene su na teritoriji Bosne i Hercegovine, gdje su donošene i najteže vojno-političke odluke. Zemlja je bila pokrivena krvlju stalnih borbi i bitaka, kao što su: Kozara, Sutjeska, Bitka na Neretvi… Oslobodilački pokret prerastao je u sveopći pokret svih naroda okupirane i rasparčane Jugoslavije, koji je svoju političku borbu zaokružio formiranjem predstavničkog organa vlasti svih naroda Jugoslavije – AVNOJ-a (Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije) na zasjedanju u Jajcu 29. novembra 1943. godine, gdje su postavljene političke smjernice za stvaranje nove Jugoslavije organizirane na federalnom principu.

Da bi stvaranje nove federalne Jugoslavije imalo puni legitimitet prethodno je trebalo formirati predstavničke domove država članica nove federacije, odnosno izvršiti federalnu institucionalizaciju Jugoslavije. Jedna od tih država članica bila je i Bosna i Hercegovina i u skladu s tim trebalo je formirati predstavničko tijelo Bosne i Hercegovine nazvano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Međutim, to nije išlo baš glatko jer je veliki broj predstavnika nove ili buduće vlasti smatrao da Bosna i Hercegovine ne može biti ravnopravna članica nove jugoslovenske federacije zbog izmiješanosti više naroda koji su živjeli na njenoj teritoriji. Neki su smatrali da Bosna i Hercegovina treba biti pokrajina i Srbije i Hrvatske ili zasebna oblast pod vlašću savezne vlade.

Ovakvom načinu rješavanja statusa Bosne i Hercegovine protivili su se istaknuti predstavnici nove vlasti sa Hasanom Brkićem, Avdom Humom i Rodoljubom Čolakovićem na čelu. Oni su uspjeli dobiti podršku čelnika Komunističke partije Josipa Broza i Edvarda Kardelja da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna članica nove Jugoslavije.

Sve ostale federalne jedinice svoj status unutar buduće, nove Jugoslavije stekle su na osnovu nacionalnog kriterija. Svakom od 5 službeno priznatih naroda pripala je njegova federalna nacionalna jedinica. Izuzetak je bila Bosna i Hercegovina, koja svoj federalni status unutar jugoslavenske zajednice nije stekla na osnovu nacionalnog kriterija, nego kao historijska zajednica triju naroda koji u njoj stoljećima žive zajedno.

Zasjedanje ZAVNOBIH-a

 Položaj Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice potvrđen je 25. novembra 1943. godine na osnivačkom zasjedanju ZAVNOBIH-a u kafani porodice Gašić u Mrkonjić Gradu, neposredno pred drugo zasjedanje AVNOJ-a. Zasjedanje je počelo u 19 sati, a završeno je slijedećeg dana 26. novembra u 4 sata ujutro. Na zasjedanju je učestvovalo 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a njih 173 je imalo pravo glasa. Od 173 delegata koji su imali pravo odlučivanja njih 46 su bili Bošnjaci različite socijalno-ekonomske strukture od liječnika, veterinara, teologa, vjeroučitelja do pravnika, profesora, težaka i zemljoradnika.

Na zasjedanju je donesena Rezolucija u čijoj se petoj tački kaže: „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavničko tijelo ZAVNOBIH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji Jugoslavije.“

Istaknti bošnjački pjesnik Skender Kulenović je prisustvovao Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i tom događaju posvetio je novinsku reportažu objavljenu u „Oslobođenju“ decembra 1943. godine u kojoj između ostalog kaže: „Večeras, 25. na 26. novembra, u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjiću, nekoliko desetina kilometara od švapskog garnizona u Banjoj Luci, ostvaruje san svojih najboljih sinova: ona izabire svoje zemaljsko vijeće. Herceg Bosna progovorila je iz svoje mučne i tegobne prošlosti, iz svoje krvave jučerašnjice i današnjice, progovorila je o svojoj budućnosti iskreno, jasno i odlučno, kako se nikad dosada nije moglo ni zamisliti… Mi smo klicali i izlazili u novembarsku noć. Mrak i magla ležali su na zemlji. Bilo je pred svitanje. Zaista, okrvavljena i izmučena Herceg-Bosno, to je bilo pred tvoje svitanje.“

6 država 5 naroda

Iako je odlukama ZAVNOBIH-a i AVNOJ-a garantovano formiranje nove demokratske i slobodne države dalji razvoj historijskih događaja nije išao baš u tom pravcu. Odmah nekoliko dana nakon Mrkonjića na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra potvrđeno je ustrojstvo nove države sa 6 federalnih jedinica, ali i sa 5 naroda među kojima nije bilo Bošnjaka ili Muslimana. Usvojen je državni grb Jugoslavije sa 5 baklji, Muslimani nisu priznati kao narod već kao etnička skupina na čemu je najviše insistirao najbliži Titov suradnik i član predsjedništva AVNOJ-a Slovenac Edvard Kardelj.

Obezglavljenost Bošnjaka je dala jasne rezultate u formiranju nove Jugoslavije. Ko su uopće mogli biti Muslimani iz čuvene pete tačke Rezolucije ZAVNOBIH-a (puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata)? Narod koji je sistematski fizički, socijalno, ekonomski i kulturno uništavan prethodnih desetljeća, brojno desetkovan, imao je vrlo jadnu i bijednu socijalno-ekonomsku strukturu. Pred početak Drugog svjetskog rata više od 75% Bošnjaka su bili seljaci, oko 80% stanovništva Bosne i Hercegovine toga vremena smatrano je nepismenim, a zdravstveno stanje naroda ilustruje činjenica da je prilikom regrutacije u vojsku 30-ih godina prošlog stoljeća oko 50% mladića proglašavano nesposobnim. Na teritoriji cijele tadašnje Jugoslavije bilo je samo oko 800 Bošnjaka sa fakultetskim diplomama, oko 0,1% stanovništva, i od toga samo 92 inžinjera i 71 liječnik.

Narodi Bosne i Hercegovine, kao i sama zemlja Bosna i Hercegovina teško su stradali u Drugom svjetskom ratu. U novoj državi, iako su obećavani sloboda i demokracija zavladao je komunistički režim predvođenom KPJ što se često svodilo na srpsko-crnogorski komunizam. Nije se smjelo pričati niti pisati o genocidu nad Bošnjacima u Ratu. Po statistici, od ukupnog broja porušenih objekata pola se nalazilo na tlu Bosne i Hercegovine. Tajna policija koja je bila pod kontrolom Komunističke partije vršila je teror u cilju da uništi „neprijatelje naroda“, ali i da stanovništvu zemlje nametne strahopoštovanje prema novom režimu. Mnogi ugledni Bošnjaci su završili na vješalima i u zatvorima. Etničke kulturne institucije bile su zabranjene, a njihova imovina nacionalizirana. Vjerske aktivnosti bile su ograničene, a bilo kakve samoincijativne aktivnosti nisu se tolerisale. Nasuprot tome, veličane su ideja „bratstva i jedinstva“ i „lik i djelo“ Josipa Broza Tita.

Uprkos svemu, mora se priznati de je ZAVNOBIH i 25. novembar koji se i danas u većem dijelu Bosne i Hercegovine obilježava kao Dan državnosti, stvorio državnopravni okvir koji će Bošnjacima pružiti široke mogućnosti ekonomskog političkog i kulturnog razvitka. Početkom 70-ih godina dolazi do promjena ustroja jugoslovenske federacije, Bošnjaci postaju konstitutivni narod s imenom Muslimani, a ranije, grbu je dodata šesta baklja. Ne smijemo sebi priuštiti luksuz da negiramo ta dostignuća jer su ona otvorila put svestranom buđenju bošnjačke nacionalne svijesti kao temelja izgradnje samostalne i jedinstvene države Bosne i Hercegovine svih naroda i građana koji u njoj žive. Isto tako ne smijemo upadati u zamku podaničkog mentaliteta pretjeranog državnog patriotizma baziranog na idejama da nam je neko stvorio državu ili dao naciju. Trebamo shvatiti da je prošlo vrijeme romantičarskih nacionalnih ideologija i da je sada, u informacionoj eri, otvoren put traženja istine bez razvrstavanja na naše i njihove, jer istina više nije privilegija malobrojne elite već svakog pojedinca.

Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda

Proklanjavanje džamije na Bristu i otvaranje manifestacije “Želja za Resulom”

Medžlis IZ-e Zenica obavještava da su svi radovi na novoj džamiji u džematu Brist završeni, te sa radošću obavještava i poziva cijenjene džematlije na svečast stavljanja u funkciju novoizgrađene džamije.

Svečanost je planirana ako Bog da, u srijedu, 30. 11. 2016. godine, a u okviru manifestacije „Želja za Resulom“.

Ovom prilikom bit će upriličen prigodan mevludski program na svečanosti otvorenja manifestacije, u znak stavljanja u funkciju džamije na Bristu, poslije podne namaza, a u petak je i prva džuma-namaz koju će predvoditi Muftija zenički dr. Ejub ef. Dautović. Vakifi džamije na Bristu su braća Salko i Jasenko Džananović.

554b5378-83ac-4b36-a20f-5822b0094cfb-kamen-temeljac3-718x446

Podsjećam, manifestacija „Želja za Resulom“ je tradicionalna i ove godine će trajati cijeli mjesec rebiu-l-evvel, u periodu od 01. do 31. decembra 2016. godine. Sadržavat će mevludske i prigodne programe, zikr, večeri Kur'ana, kazivanja o Božijem Poslaniku, promocija knjiga, programi za omladinu i žene . Obilježavanje mjeseca rebiu-l-evvela, Dana mevluda, je znak našeg poštovanja prema Božijem poslaniku Muhammedu a.s.

Još jednom, pozivamo vas na svečanost, a posebno džematlije džemata Brist koji su godinama iščekivali i evo Bogu hvala, dočekali da imaju svoju džamiju. Upućujemo molbu Gospodaru Allahu dž.š. da naše vakife nagradi i da im podari ono što je najbolje i najharnije, te da budu upisani kao dobročinitelji.

Na kraju, Medžlis Zenica će vas o svakom programu u okviru manifestacije „Želja za Resulom“ na vrijeme obavještavati putem hutbe i na druge prigodne načine.

Dobro došli i budite nam dragi gosti.

Medžlis IZ-e Zenica

U džematu ,,Nur Han” (P.Han), održana tribina pod nazivom ,,Bosna i mladi”

U ponedjeljak 21. 11. 2016. godine /21. Safera  1438 h.g. poslije jacije namaza, u zeničkom džematu ,,Nur Han” (P.Han), održana je tribina pod nazivom ,,Bosna i mladi” povodom 25. novembra Dana državnosti Bosne i Hercegovine u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Zenica i Džematskog odbora džemata Nur Han i OŠ ,,Aleksa Šantić”. Gosti tribine su bili poznati bosansko-hercegovački glumac i patriota Enis Bešlagić i Armin Muzaferija.

Ovu noć, OŠ ,,Aleksa Šantić” u P. Hanu gdje je i održana tribina, bila je prepuna učenicima ove škole, omladinom, roditeljima, džematlijama i dragim gostima. Posebno želimo iskazati zahvalnost dolaskom uvaženih i nama dragih gostiju: glavnog imama MIZ Zenica mr. Jakub ef. Salkice, gradonačelnika Grada Zenice gospodina Fuada Kasumovića, dekana IPF u Zenici prof. dr. hfz. Halila  Mehtića, i brojnih drugi gostiju koji su uveličali ovaj događaj.

Nakon intoniranja himne BiH, riječi dobrodošlice, ispred organizacionog odbora, uputio je imam džemata mr. Džemal ef. Salkić, koji je u svom obraćanju naglasio da je Dan državnosti i ova tribina dokaz naše ljubavi prema domovini i da time želimo pokazati jedinstvo islamske zajednice, mjesne zajednice i škole u realizaciji mnogih projekata. Uz to, je podsjetio  na zasjedanje ZAVNOBIH 1943. godine kao državotvnornog datuma i da je BiH naša država, jedna i jedinstvena, i dužni smo da je čuvamo što dokazuje i činjenica da su uvijek na ovim prostorima skupa živjeli pravoslavci, katolici i muslimani, odnosno Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Na kraju, uputio je i dovu Allaha dž.š. za jedinstvom na svim prostorima BiH.

Ispred organizatora ove tribine obratio se i glavni imam MIZ Zenica mr. Jakub ef. Salkica, koji je u svom obraćanju podjetio na kur'anske ajete i uputio savjet mladima da nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju, te da nisu isto dobro i zlo. Dužnost vjernika je da rade dobro, budu moralni, te čuvaju i volje našu jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu.

Uvaženi gost tribine Enis Bešlagić u svom obraćanju poručio je mladima da ljude treba dijeliti na dobre i loše. Uz to je naglasio da se, nažalost, ovaj datum ne obilježava u cijeloj državi, ali to je problem od starijih i od političara koji nas opterećuju nebitnim stvarima. Trebamo objasniti našoj omladini šta znači domovina, jer bez jasnog dogovora i cilja šta želimo u životu ne možemo ići naprijed.

Medžlis Islamske zajednice Zenica i Džematski odbor džemata Nur Han iskoristili su ovu priliku da se zahvale bivšem Gradonačelniku rahmetli Husejinu Smajloviću na svestranoj podršci, a tim povodom je novi Gradonačelnik gosp. Fuad Kasumović uručio zahvalnicu njegovom sinu, Afanu Smajloviću. Kao znak zahvalnosti i sjećanje na ovu posjetu, našem dragom gostu Enisu Bešlagiću, glavni imam mr. Jakub ef. Salkica uručio je sliku stare česme u Zenici.

Ovom prilikom, želimo da se zahvalimo svima koji su pomogli u organizaciji i realizaciji ovog programa, direktoru OŠ ,,Aleksa Šantić”  i njegovom osoblju, donatorima i sponzorima, te našoj vrijednoj omladini, kao i svima koji su svojim pisustvom doprinijeli ugodnoj atmosferi.

I podsjetimo se na glavnu poruku tribine ,,Bosna i mladi”:  budimo dobri, dijelimo ljude na dobre i loše, budimo moralni, trudimo se i učimo, volimo našu jednu i jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Uz napomenu da je ovo prva u nizu tribina ,,Bosna i mladi” koje će, ako Bog da, biti organizovene u narednom periodu.

Piše: Adem Nušinović

Muftija zenički na seminaru za imame Medžlisa Zenica

Muftija zenički dr. Ejub ef. Dautović prisustvovao je stručnom seminaru za imame Medžlisa Islamske zajednice Zenica.

Nakon uvodne riječi glavnog imama mr. Jakub ef. Salkice, seminar je realiziran po protokolu koji je propisao savjet Muftijstva zeničkog, a koji podrazumijeva da su obavezne tačke dnevnog reda seminara: učenje Kur'ana, hutba, mektebska nastava i aktuelnosti u Medžlisu.

seminar-prva-748x330

Muftija zenički u svojoj besjedi, između ostaloga, pozvao je imame da budu odgovorni, da rade svoj posao savjesno, da čuvaju jedinstvo, slogu i povjerenje u svojim džematima i da ne budu isključivi u svojim stavovima i postupcima. Posebno je muftija zamolio imame da obrate pažnju na međuljudske odnose u džematu, te mektebsku nastavu i hutbe,  kao najvažnije poslove u našoj misiji.

Džematski odbor džemata Nemila posjetio Ustanovu socijalne zaštite

U petak poslije džuma-namaza, Džematski odbor džemata Nemila je posjetio Ustanovu socijalne zaštite i njene štićenike koja radi i djeluje na području džemata Nemila. Ustanova socijalne zaštite je počela sa radom prije dvije godine, u njoj su smještene i zbrinute četiri osobe koje u ovoj ustanovi stalno borave.

Sa rukovodstvom ove kuće, Amirom Čolakovićem i Amnom Dervišević, razgovaralo se o organizaciji i načinu rada ove kuće te kako su njene štićenice prihvaćene od mjesnog stanovništva. Prilikom ove posjete uručeni su pokloni za štićenice i skromna finansijska pomoć za njihove zajedničke potrebe.

U toku posjete ovoj socijalnoj ustanovi primjećena je radost kako na licima rukovodstva tako i na licima štićenica jer, kako kažu: ”Rijetki su oni koji nas posjećuju i obilaze”. Nakon razgovora o pomenutom obiđene su prostorije i radionica u kojima borave štićenice Ustanove socijalne zaštite Nemila.

Piše: Ismail ef. Jusufović

Izlet za polaznike mekteba Nova Zenica

Džematski odbor džemata Nova Zenica na čelu sa imamom Hasan ef. Kozlićem je u proteklom periodu organizovao dva izleta za polaznike mektebske nastave, učače ramazanske mukabele.

Obe grupe i muškaraca i djevojčica, su tom prilikom posjetili Gračanicu, Gradačac, Tuzlu, Kladanj, Olovo te Sarajevo. Bila je to prilika za posjetu značajnih mjesta i objekta u pomenutim gradovima. Sve je počelo rano ujutro sa dovom za hairli put, a završilo se sa čevapima i kolačima u Sarajevu. Hvala Allahu dž.š. put je protekao hairli, a ovo je i poruka našoj djecici da ce džemat i u budućnosti, kao i do sada, nastojati adekvatno nagraditi svaki njihov uspjeh, te ih stoga i pozivamo ovom prilikom, na još aktivniji rad i učenje u školi i mektebu.

Nagrada za učesnika na takmičenju muezzina

U proteklom periodu, prvo na nivou MIZ Zenica, a potom na nivou Muftijstva Zeničkog, održano je takmičenje mujezina polaznika mektebske nastave. Džemat “Novu Zenicu” na pomenutom takmičenju predstavljao je Ammar Klisura (takmičenje u mlađoj kategoriji), koji je tom prilikom Ammar osvojio drugo mjesto na oba pomenuta nivoa takmičenja.

14917220_533028433567747_1039172113543281556_o

Tim povodom Džematski odbor našega džemata je osigurao i dodijelio nagradu našem predstavniku na ovom takmičenju. našeg džemata je također osigurao, a naš Hasan efendija je dodijelio adekvatnu hediju našem Ammaru. Cilj nam je da makar i skromno, nagradimo našeg predstavnika, a u isto vrijeme da to bude podstrek i drugoj djeci za bolji i aktivniji rad i zalaganje u mektebu.

Džematski odbor džemata “Nova Zenica”

Najnoviji članci

X