Fethu-Mekke i ulazak u i'tikaf pada u četvrtak, 21. aprila 2022. godine. I'tikaf, kao posebna kategorija ibadeta, se obavlja zadnjih 10 dana mjeseca ramazana. Gledano s povijesnog stanovišta, druga polovina mubarek ramazana ima poseban značaj zbog tri krupna događaja koji su se u njoj dogodili još u periodu dok je trajala objava Kur'ana Časnog. Kao što znamo, riječ je o početku posljednje Allahove, dž. š., objave koja se dogodila u Lejletu-l-kadru, zatim o Velikoj bitki na Bedru koja se dogodila 17. dana ramazana druge godine po Hidžri i Fethu – Povratku rodnoj Mekki, dvadesetog dana ramazana osme godine po Hidžri.
Uputno bi bilo da pokušamo prepoznati stanje muslimanskog duha između Bedra i Fetha kao i neke važne poruke Fetha za ovo naše vrijeme. Iako Bedr i Feth dijeli samo šest godina, u tom, za povijesne tokove, neznatnom vremenu dešava se snažno uspravljanje Ummeta. Od jedne male skupine koja je snagom nepokolebljive vjere imala blistavu pobjedu na Bedru, do Fetha će izrasti u snagu koja će samom svojom pojavom izazivati strahopoštovanje.
Znamo da je Bitka na Bedru bila samo dvije godine nakon hidžre muslimana iz Mekke u Medinu. Bilo je to vrijeme kada su muslimani gradili temelje Zajednice u Medini i vrijeme prvih vidljivih koraka u širenju islama. Neprijatelji islama su upravo željeli po svaku cijenu zaustaviti širenje Istine. Međutim, u tome nisu uspjeli. Bedr je simbol borbe za Istinu, za širenje granica slobode, pravde i sigurnosti na Zemlji. Koliki je značaj ove bitke za Vjeru, Istinu, Pravdu i Slobodu, vidi se i iz dove koju je neposredno pred borbu izrekao Allahov Poslanik, a.s., u kojoj je, pored ostaloga dramatično kazao: „Bože moj, ako danas ova grupa bude poražena, neće Te imati ko obožavati!“
Bedr je svijetli primjer kako istinski muslimani reagiraju kada se dovode u pitanje pravo na slijeđenje Istine, pravo na život, slobodu i pravdu. On je pokazatelj da u takvim teškim trenucima nema povlačenja, nema uzmicanja i nema dvoumljenja. Zato je Bedr primjer odvažnosti, hrabrosti, odlučnosti i nepokolebljivosti u vjeri i bezuvjetne spremnosti na žrtvu za sigurnost i dobrobit Ummeta.
Za razliku od Bedra, kada su muslimani bili malobrojna skupina, Feth – povratak rodnoj Mekki se događa u sasvim izmijenjenim okolnostima. Tek što je prošlo samo šest godina a Zajednica muslimana iz Medine bila je u stanju gotovo nečujno okupiti 10.000 boraca, stići na uzvišenja oko Mekke i dojučerašnje silnike dovesti do očaja i smrtnog straha. U noći između 19. i 20. dana ramazana, osme godine po Hidžri, u zraku oko Mekke se osjećala nepobjediva snaga muslimana. Mušrički velikani Mekke su se te noći pri samom pogledu na hiljade logorskih vatri po okolnim brdima tresli od straha. Oni više nisu vidjeli nikakvih šansi da se odupru ulasku muslimana u Mekku i spriječe njihov povratak rodnom mjestu.
Ono što će uslijediti tog velikog dana sve dok postoji ovaj svijet svjedočit će veličinu islama, veličinu milosrđa Muhammeda, a.s., i disciplinu njegovih sljedbenika. Ulazak u Mekku se odvija uz glasno učenje tekbira, bez zveckanja sablji i bez fijuka strijela. Prethodnica je glasno oglašavala da su sigurni svi oni koji odlože oružje, koji odu u Harem Ka'be, koji se sklone u kuću Ebu Sufjana, ili uđu u svoje kuće i zatvore vrata.
Nije bilo osvete, nije bilo pljačke, nije bilo uništavanja ni otimanja tuđe imovine. Bilo je samo čišćenje Ka'be od kipova kojima su se u svojoj zabludi mušrici beskorisno klanjali. Bio je i prvi ezan proučen u Haremu kada je Bilal svojim umilnim glasom oglasio: Allahu ekber, Allahu ekber, … i bile su riječi Muhammeda, a.s.: “Ja vas sada neću koriti, Allah će vam oprostiti, od milostivih On je najmilostiviji!”, kao što je Jusf, a.s., rekao svojoj braći nakon što je silno propatio zbog njihove zavisti i nepravde koju su mu bili učinili.
Pitanje je zar Allahov Poslanik, a.s., nije imao snage kazniti sve one koji su njemu i njegovim sljedbenicima nanijeli toliko boli i patnje? Ne! Allahov Poslanik, a.s., je upravo ovim činom pokazao svoju snagu i veličinu. Oprostiti kada si u mogućnosti da se osvetiš i da kazniš – to je snaga i veličina. Allahov Poslanik, a.s., je bio u misiji dostavljanja Upute i istinite vjere, a ona se postiže osvajanjem srca i duše čovjeka. Odnos prema mekkelijama potvrđuje da je Ummet već tada bio toliko snažan da je plemenitim postupcima svojih članova oslobađao prostor za nezaustavljivo širenje islama na sve strane svijeta.
Fethu Mekke se dogodio u onom trenutku kada su muslimani u potpunosti bili predani TEVHIDU, iskrenoj i čistoj vjeri u jedinost svoga Gospodara i na tom principu gradili svoje jedinstvo iz kojeg proizilazi nepobjediva snaga. Feth je simbol snage tog jedinstva i sjajnog učinka njegovog usmjerenja na oslobađanje od idolatrije i idolopoklonstva.
Koja je to dodirna tačka ova dva velika događaja iz povijesti islama? Svakako da ih ima više. Na nama je da ih istražujemo i prepoznajemo. Za ovu priliku istaknimo opću i univerzalnu dodirnu tačku: Bedr i Feth povezuje iskonski karakter muslimanskoga bića – iman/čvrsto vjerovanje, tevekkul/nepokolebljiva pouzdanost u Uzvišenog Allaha i takvaluk/ bogobojaznost i svijest o Allahovoj, dž.š., obaviještenosti o onome što činimo. Ovo su temeljne odlike muslimana sudionika Bedra i Fetha. One su te koje inače muslimanima određuju poziciju u njihovom okruženju.
Povodom Fetha Mekke, Rijaset Islamske zajednice organizira Program „Povratak u rodno mjesto“. Program će se realizirati za područje Muftiluka zeničkog u Doboju, za područje Muftiluka mostarskog u Trebinju i za područje Muftiluka tuzlanskog u Brčkom.
Uprava za vjerske poslove
Najnoviji članci
